Oštra poruka Vučiću iz SAD: Najavu počasti Ratku Mladiću uporedio sa odavanjem počasti Hitleru

Smrt pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Hagu ponovo je podigla političke tenzije na Zapadnom Balkanu. Najava da bi mogao biti sahranjen uz državne i vojne počasti izazvala je burne reakcije u regionu, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Mladić je preminuo 27. avgusta dok se nalazio u bolnici u Hagu, pod nadležnošću Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Služio je kaznu doživotnog zatvora, a Mehanizam je saopštio da su nakon njegove smrti pokrenute procedure propisane holandskim zakonodavstvom.

Kao nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske, Mladić je pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Prvostepena presuda izrečena mu je 2017, dok je doživotna kazna potvrđena u žalbenom postupku 2021. godine.

Vest o njegovoj smrti otvorila je brojna pitanja o mestu i načinu sahrane, ali i o odnosu zvanične Srbije prema presudama međunarodnih sudova.

Ministar pravde najavio državne i vojne počasti

Kontroverza je izbila nakon izjave ministra pravde Srbije Nenada Vujića da će Mladiću biti ukazane vojne i državne počasti koje mu, kako je naveo, pripadaju kao generalu.

Vujić je istakao da su protokoli poznati i da će porodica doneti konačnu odluku o tome gde će Mladić biti sahranjen. Dodao je da su državne institucije spremne da učestvuju u preuzimanju njegovih posmrtnih ostataka iz Haga.

Takva najava izazvala je posebno snažne reakcije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i među porodicama žrtava. Kritičari smatraju da bi državne počasti čoveku pravosnažno osuđenom za genocid predstavljale veličanje ratnog zločinca i direktno osporavanje međunarodno utvrđenih činjenica.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je Haški mehanizam zbog toga što Mladiću nije dozvoljeno da poslednje dane provede u Srbiji. Izjavio je i da bi Srbija pomogla da bude organizovana dostojanstvena sahrana ukoliko porodica odluči da posmrtni ostaci budu preneti u Srbiju.

Vučić, međutim, nije lično potvrdio da je doneta konačna odluka o državnoj sahrani. Uprkos tome, najava ministra pravde u međunarodnoj javnosti protumačena je kao stav vlasti u Beogradu.

Džo Vilson uputio direktnu kritiku

Jedna od najoštrijih reakcija stigla je od republikanskog kongresmena Džoa Vilsona, člana Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Južne Karoline.

Vilson je na društvenoj mreži X objavio poruku u kojoj je direktno kritikovao predsednika Srbije zbog najavljene sahrane Ratka Mladića uz počasti.

„Nezamislivo je da Vučić planira da sahrani ratnog zločinca Mladića uz počasti. To je kao da Nemačka odaje državne počasti Hitleru“, napisao je Džo Vilson.

Njegova poruka privukla je veliku pažnju u regionu zbog poređenja sa Adolfom Hitlerom, ali i zato što dolazi u vreme sve učestalijih kritika američkih političara na račun vlasti u Srbiji.

Vilson je član Republikanske stranke i od 2001. godine predstavlja drugi kongresni okrug Južne Karoline. Poznat je po čvrstim stavovima prema Rusiji i njenim partnerima, kao i po zalaganju za snažniju američku ulogu na Zapadnom Balkanu.

Novi pritisci iz američkog Kongresa

Vilson je prethodno podržao zakonodavne inicijative koje predviđaju mogućnost sankcija i viznih ograničenja za zvaničnike za koje se proceni da ugrožavaju mir, demokratske procese ili teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana.

Takvi predlozi ne znače da su sankcije automatski uvedene. Da bi postali obavezujući, moraju proći čitavu zakonodavnu proceduru u američkom Kongresu i dobiti potpis predsednika SAD.

Američki kongresmen kritikovao je i produžavanje izuzeća od sankcija za Naftnu industriju Srbije, koja je i dalje povezana sa ruskim kompanijama Gazprom njeft i Gazprom.

„Sjedinjene Američke Države su predugo odlagale sankcije prema srpskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji u vlasništvu Gazproma. Licenca ne sme biti ponovo produžena“, poručio je Vilson u jednoj od prethodnih objava.

SAD su krajem avgusta ponovo produžile privremeno izuzeće koje NIS-u omogućava da nastavi određene operacije dok traju pregovori o promeni vlasničke strukture. Američke sankcije povezane su sa ruskim vlasništvom u kompaniji, a ne sa sahranom Ratka Mladića.

Presuda koja ostaje istorijska činjenica

Ratko Mladić bio je komandant Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Sud ga je proglasio odgovornim za genocid u Srebrenici, gde je u julu 1995. ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka.

Osuđen je i za progon, ubistva, deportacije, prisilno premeštanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.

Nakon rata proveo je približno 16 godina u bekstvu. Uhapšen je 2011. u Srbiji i potom izručen Haškom tribunalu.

Zbog toga kritičari najavljene državne sahrane naglašavaju da počasti ne bi bile samo porodično ili protokolarno pitanje. Smatraju da bi prisustvo državnog vrha i vojne ceremonije poslalo političku poruku o odnosu Srbije prema pravosnažnim presudama i žrtvama ratova devedesetih.

Sahrana postala međunarodno političko pitanje

Konačnu odluku o mestu sahrane trebalo bi da donese Mladićeva porodica, dok još nije potpuno jasno u kojoj meri će institucije Srbije učestvovati u organizaciji ceremonije.

Upravo ta neizvesnost ostavlja prostor za različita tumačenja. Dok pojedini političari u Srbiji i Republici Srpskoj Mladića predstavljaju kao ratnog komandanta i heroja, porodice žrtava i međunarodni zvaničnici insistiraju na tome da se ne može zanemariti činjenica da je pravosnažno osuđen za genocid i druge najteže zločine.

Poruka Džoa Vilsona pokazuje da način sahrane više nije samo unutrašnje pitanje Srbije. Postao je tema odnosa Beograda sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, ali i novi test spremnosti vlasti da se jasno odrede prema presudama međunarodnih sudova.

Bez obzira na konačnu odluku o ceremoniji, presude Ratku Mladiću ostaju pravosnažne i predstavljaju deo međunarodno utvrđenog istorijskog i pravnog zapisa o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.