![](https://beograd.in/wp-content/uploads/2018/06/osmeh.jpg)
![](https://beograd.in/wp-content/uploads/2018/06/osmeh.jpg)
Biti dobar i fin je lepo i tako su nas učili, međutim, ovaj svet nije tako naivno mesto i zna da “pojede” one sa dobrom, neiskvarenom dušom. Ovo je osam najučestalijih odlika “isuviše finih” osoba:
1. Imate poteškoće da kažete “ne” drugima, čak i kada su njihovi zahtevi nelogični.
2. Često ste potcenjeni od strane drugih i ljudi vas uzimaju “zdravo za gotovo”.
3. Osećate se “iskorišćeno” u poslovnim i ljubavnim odnosima.
4. Prihvatate nezahvalne zadatke od drugih, koje oni sami ne žele da urade.
5. Često radite ono što drugi kažu ili žele, čak iako duboko u sebi osećate drugačije.
6. Ljubaznost koju ukazujete vam je često neuzvraćena, ali i dalje nastavljate da budete ljubazni.
7. Osećate bojazan da ćete biti odbačeni ukoliko ne izađete u susret drugima.
8. Više brinete i mislite o drugima, nego o sebi.
Ovo je sedam načina kako da povratite ili dobijete poštovanje od strane drugih:
1. Vežbajte samopoštovanje – spoznajte svoja lična prava. Unutrašnji osećaj kontrole nad sopstvenim životom je jedna od stvari koja poboljšava mentalno zdravlje, a taj osećaj nastaje iz određenih oblika ponašanja: postavljanje prioriteta, izgovaranje “ne” bez osećaja krivice, zaštita od eventualne štete, biranje zdravih muđuljudskih odnosa, dobijanje onoga što ste platili, kreiranje životne sreće. Samo ukoliko vodite računa o sebi, moći ćete da imate dobar odnos sa drugima, jer se samopoštovanje reflektuje i kroz poštovanje koje vam poklanjaju drugi. Izborite se za svoja lična prava i postavite granice prema ličnom izboru, ali tako da se uklapate u određene društvene norme, jer niko, osim vas, nema vlast i kontrolu nad vašim životnim odlukama.
2. Promenite svoj stav da morate biti fini sve vreme. Velika je razlika između lične želje da budete fini i moranja da budete fini. Prvo je ono što dolazi iz vaše glave i srca, a drugo je ono što vam predstavlja teret, a samim tim vas i opeterćuje, što negativno utiče na vaše mentalno zdravlje. Ukoliko “fine” osobe odbiju da urade nešto za nekoga, to je obično povezano sa ličnim negativnim mislima: “Sebičan sam, jer ne pomažem svojim prijateljima sve vreme” ili “On/ona me neće voleti, jer ne radim uvek sve što poželi”, kao i emocijama: osećaj krivice i strah od odbacivanja. Ukoliko ste isuviše fini, morate imati na umu da niko ne očekuje da budete fini sve vreme, jer to nije ni razumno ni realno.
![](https://beograd.in/wp-content/uploads/2018/06/mir.jpg)
![](https://beograd.in/wp-content/uploads/2018/06/mir.jpg)
3. Razlikujte osećaj želje da budete ljubazni od osećaja moranja da uradite nešto za druge. Stiv Džobs je govorio: “Vaše vreme je ograničeno, zato ga ne gubite na proživljavanje tuđih života”. Kada su zahtevi, ali i ljubaznost u pitanju, morate praviti selekciju: kada ćete biti ljubazni, jer to želite, a kada nećete, ako zahtevi drugih prelaze vaše granice tolerancije i potrebe da pomognete.
4. Ne pokušavajte da udovoljite svima, naročito sve vreme. Niko ne može konstantno da zadovoljava želje drugoga, zato i ne pokušavajte to. Profesor Preston Ni kaže da je važnije da vas drugi poštuju, nego da im se dopadate. Najpre “zaradite” poštovanje, tako da vaša velikodušnost – kada je podelite, zaista bude cenjena. Važno je da kažete “ne” ukoliko je ono opravdano, jer odajete utisak osobe koja ima karakter, bori se za svoja prava i kojom ne možda da manipuliše svako kada to poželi. Pre nego probate da udovoljite drugima, udovoljite sebi, što naravno ne isključuje bitnu stavku, a to je da ne budete samoživi i egocentrični.
5. Naučite kako da kažete “ne” – nežno, ali čvrsto i ubedljivo. Za ovu veštinu, potrebno je da uvežbate umetnost komunikacije – kako da odbijete nekoga na “fin” način, tako da ne stvorite jaz među vama. Lekcija o izgovaranju “ne” kada je to potrebno, podstaknuće vašu samouverenost i učvrstiti vaš položaj sa obe noge na zemlji. “Samo ako govorite ne, bićete koncentrisani na stvari koje su zaista važne”, Stiv Džobs.
![](https://beograd.in/wp-content/uploads/2018/06/SREĆA.jpg)
6. Vi niste odgovorni za tuđa osećanja. Možda ponekad osećate obavezu da radite stvari za druge, kako se oni ne bi osećali loše, ali to nije rešenje, jer tako ne pomažete sebi i svojim osećanjima. Kada više puta usrećujete ljude, mimo svoje želje ili potrebe, to postaje navika koja vremenom prerasta u teret i opterećenje, jer razvijate mišljenje da će drugi ljudi biti nesrećni ako ih ’sada ostavite’. U ovakvim situacijama, važno je upamtiti da, dok god ste fer, razumni i savesni – niste odgovorni za tuđa osećanja. Ukoliko odbijete njihove nerazumne zahteve i njima se to ne dopadne, neka, pustite ih. Vremenom će preboleti, a vas će naučiti da tretiraju sa mnogo više obzira i respekta.
7. Za one koji vas uzimaju “zdravo za gotovo” – manje je više. Više pute ste čuli za izreku: “Ljudi ne znaju da cene nešto, dok to ne izgube”. Ekonomija funkcioniše po principu ponude i potražnje: što je nešto više dostupno na tržištu, manja mu je vrednost. Isto pravilo važi i za ’ekonomiju’ ljudskih odnosa. Kada je reč o nezahvalnim ljudima, što ste finiji i više im dajete, manje cene ono što nudite. Zašto bi vas cenili kada sve dobijaju tako lako, a vaše davanje se čini kao neiscrpno? Pomozite sebi kada je to neophodno i ograničite svoje davanje ljudima koji to ne cene, postavljajući standarde sopstvene velikodušnosti, što uključuje: međusobno poštovanje, razmatranje, uvažavanje i reciprocitet.
(Izvor: BIZlife)