Studenti predlažu progresivno oporezivanje: Veći porez na visoke zarade i imovinu
Studentska lista objavila je predlog poreske reforme koji bi promenio način oporezivanja zarada, nekretnina i velikih nasledstava. Autori programa žele da se rad oporezuje manje, a velika imovina više. Predlog je deo programa, a ne usvojeni zakon, pa bi za njegovu primenu bile potrebne konkretne stope i zakonske izmene.
Više poreskih razreda za zarade
Umesto jedinstvene stope poreza na zaradu, program predviđa uvođenje više poreskih razreda. Porez bi se obračunavao na mesečnu zaradu, pri isplati, dok bi godišnji porez na dohodak bio ukinut.
Neoporezivi deo zarade, prema predlogu, povećao bi se sa 23 na 35 odsto prosečne zarade. Autori smatraju da bi takav sistem više rasteretio zaposlene sa nižim primanjima, dok bi oni s višim zaradama plaćali veći porez.
Program za sada ne navodi koliko bi razreda bilo, gde bi se nalazili pragovi ni kolike bi bile stope. Zbog toga se još ne može izračunati kako bi se promena odrazila na konkretnu platu.
Zbirni obračun poreza na nekretnine
Predlog predviđa da se nekretnine jednog vlasnika posmatraju zbirno, umesto da se svaka oporezuje odvojeno. Vlasnici više stanova tako bi mogli da plaćaju veći porez nego po sadašnjem modelu.
Gradovi bi, prema planu, mogli da uvedu i dodatni namet za stanove koji su prazni duže od 12 meseci. Prihod od poreza na imovinu i dalje bi pripadao opštinama, dok bi Poreska uprava vodila zbirni obračun za vlasnike koji nekretnine imaju na teritoriji više lokalnih samouprava. Način raspodele prihoda trebalo bi urediti zakonom.
Veće stope za velika nasledstva
Studentska lista predlaže i više poreske stope za velika nasledstva. Prema programu, supružnik i porodični dom bili bi izuzeti, kao i visok neoporezivi iznos za svakog naslednika. Autori navode da bi cilj bio i lakše utvrđivanje porekla imovine, a ne samo povećanje budžetskih prihoda.
Ekonomisti traže precizniju računicu
O predlogu su se već izjasnili i ekonomisti. Jedno od pitanja jeste koliko bi smanjenje poreza na zarade uticalo na iznos koji zaposleni dobija, ako se istovremeno ne menjaju doprinosi za penzijsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Ekonomista Mihail Arandarenko ocenio je da je predlog zasad nedovoljno razrađen za procenu njegovih efekata. Dok ne budu poznati poreski razredi, stope i način obračuna, nije moguće pouzdano reći koliko bi različite kategorije građana plaćale.
Predlog je tako otvorio raspravu o tome kako pravednije rasporediti poreski teret, a da se pritom ne stvore neželjene posledice po zapošljavanje, investicije i visinu zarada.