Moskva vidi priliku za stratešku pobjedu: Američki pregovori o Ukrajini otvorili pitanje sigurnosti cijele Evrope

Prema pisanju uglednog američkog lista The Washington Post, Moskva bi mogla ostvariti značajnu diplomatsku prednost ukoliko se tokom pregovora o završetku rata u Ukrajini otvori pitanje budućeg sigurnosnog poretka u Evropi.

Pregovori, koji su započeli u Abu Dhabiju, ponovo su u fokus međunarodne javnosti stavili dugogodišnje ruske zahtjeve u vezi sa širenjem NATO-a i odnosima između velikih sila. Upravo otvaranje ove teme američki pregovarači navodno vide kao jedan od mogućih puteva ka postizanju dogovora.

Među američkim predstavnicima koji učestvuju u diplomatskim aktivnostima spominju se Steve Witkoff i Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kritičari smatraju da bi ovakav pristup mogao odgovarati interesima Kremlja, koji godinama nastoji da pitanje evropske sigurnosne arhitekture vrati u središte međunarodnih pregovora.

Ruski zahtjevi ponovo u centru pažnje

Moskva već duže vrijeme tvrdi da je širenje NATO-a prema istoku ugrozilo njene sigurnosne interese. Ruske vlasti su upravo tim argumentima pokušavale opravdati svoje zahtjeve prema zapadnim državama, uključujući protivljenje daljem širenju Alijanse.

Međutim, zapadni zvaničnici i brojni stručnjaci odbacuju takvo obrazloženje kao opravdanje za rusku invaziju na Ukrajinu. Prema njihovim stavovima, nijedna zabrinutost u vezi sa sigurnosnom politikom ne može opravdati kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta druge države.

Zbog toga se mogućnost pregovora o širem evropskom sigurnosnom poretku posmatra sa posebnom pažnjom. Za Moskvu bi takva rasprava mogla predstavljati diplomatski uspjeh, dok bi za evropske zemlje otvorila pitanje njihove uloge u donošenju odluka koje neposredno utiču na njihovu sigurnost.

Evropski lideri upozoravaju na opasnost pregovora bez Evrope

Evropski predstavnici jasno su poručili da se o budućnosti evropske sigurnosti ne može odlučivati bez učešća evropskih država.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot među zvaničnicima su koji upozoravaju na posljedice eventualnog dogovora postignutog bez odgovarajućeg učešća evropskih saveznika.

Njihov stav zasniva se na uvjerenju da evropska sigurnosna pravila već postoje, ali da je njihov poredak ozbiljno narušen ruskom agresijom na susjedne zemlje.

Zbog toga evropske prijestonice strahuju da bi pregovori usmjereni isključivo na brzo okončanje rata mogli dovesti do rješenja koje ne bi garantovalo dugoročnu stabilnost kontinenta.

Trumpova administracija pod pritiskom da postigne dogovor

Američka administracija nastoji pronaći diplomatski put za završetak rata u Ukrajini. Predsjednik Donald Trump više puta je isticao potrebu za brzim okončanjem sukoba, dok njegovi predstavnici nastavljaju kontakte sa različitim stranama.

Ipak, dio američke političke javnosti i vanjskopolitičkih stručnjaka izražava zabrinutost zbog načina na koji se pregovori vode. Posebno se postavlja pitanje da li bi eventualni ustupci Moskvi mogli oslabiti položaj Ukrajine i dugoročno promijeniti odnose snaga u Evropi.

Kritičari upozoravaju da bi Rusija mogla iskoristiti pregovore kako bi ponovo otvorila pitanja koja je postavljala još 2021. godine, uključujući ograničavanje širenja NATO-a i redefinisanje sigurnosnih odnosa između zapadnih država i Rusije.

Da li pregovori mogu promijeniti evropski sigurnosni poredak?

Najveća dilema koja se otvara jeste da li će pregovori dovesti do trajnog mira ili će postati osnova za novi odnos snaga u Evropi.

Za Ukrajinu je od presudnog značaja očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, dok evropske države nastoje osigurati da njihova bezbjednost ne zavisi od dogovora velikih sila postignutih bez njihovog učešća.

Moskva, s druge strane, želi da njeni dugogodišnji sigurnosni zahtjevi budu dio budućih međunarodnih razgovora.

Ishod diplomatskih aktivnosti zato neće biti važan samo za završetak rata u Ukrajini. On bi mogao imati dugoročne posljedice po odnose između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih država, kao i po buduću sigurnosnu arhitekturu cijelog kontinenta.