Klikom na sliku zatvorite prozor.

Milanović iznenadio izjavom o Srbiji i Vučiću: Uporedio ekonomski rast dvije zemlje i kritikovao EU

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović održao je zapažen govor povodom Dana Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, tokom kojeg se osvrnuo na položaj Hrvatske u Evropskoj uniji, kritikovao evropsku vanjsku politiku i uporedio ekonomski rast Hrvatske i Srbije u protekloj deceniji.

Govoreći o članstvu Hrvatske u Evropskoj uniji, Milanović je istakao da je potrebno preispitati šta Hrvatska zapravo dobija članstvom u ovoj zajednici. Ipak, odbacio je mogućnost izlaska iz Unije, ocijenivši takvu ideju nerealnom i nerazumnom.

Posebno se osvrnuo na ekonomski rast i životni standard građana, navodeći da je Hrvatska u proteklih deset godina ostvarivala prosječan godišnji rast od oko 2,5 posto, uprkos značajnim sredstvima koja je dobijala iz evropskih fondova.

Milanović uporedio Hrvatsku i Srbiju

Jedan od dijelova govora koji je privukao najviše pažnje odnosio se na poređenje ekonomskih rezultata Hrvatske i Srbije.

– Susjedna Srbija, koja se otrgla 12-godišnjem ropstvu, kako neki kažu, u tom je periodu imala otprilike isti rast pod Vučićem. I to bez evropskog novca u značajnijoj mjeri, s nešto kineskog i puno manje ruskog – kazao je Milanović.

Hrvatski predsjednik poručio je da ovakve podatke treba posmatrati kao važan pokazatelj prilikom donošenja ozbiljnih zaključaka o ekonomskim rezultatima i razvoju dvije susjedne države.

Njegovo poređenje posebno je zanimljivo zbog činjenice da je Hrvatska članica Evropske unije i korisnica evropskih fondova, dok Srbija nije članica Unije.

Oštra kritika evropske diplomatije

Osim ekonomskih tema, Milanović se osvrnuo i na vanjsku politiku Evropske unije, koju je ocijenio kao nedovoljno efikasnu.

Prema njegovim riječima, evropska vanjska politika praktično ne postoji u punom kapacitetu jer unutar Unije ne postoji potrebna većina za usaglašeno djelovanje po važnim međunarodnim pitanjima.

Govoreći pred akademskom zajednicom i studentima, Milanović je na kraju istakao značaj kritičkog razmišljanja, otvorene rasprave i preispitivanja društvenih i političkih procesa.

Njegovo izlaganje otvorilo je niz važnih pitanja o ekonomskom razvoju Hrvatske, odnosima sa susjednim državama i budućnosti Evropske unije.