Vesna Škare Ožbolt o najavljenim počastima Ratku Mladiću: „Sada se posmatra kako će se Srbija ponašati“

Bivša hrvatska ministarka pravosuđa Vesna Škare Ožbolt komentarisala je za televiziju N1 reakcije koje su usledile nakon smrti Ratka Mladića, kao i najave da bi u Srbiji mogao biti sahranjen uz državne i vojne počasti.

Mladić je preminuo 27. avgusta 2026. godine tokom hospitalizacije u Hagu, gde je služio kaznu doživotnog zatvora. Haški tribunal ga je pravosnažno osudio za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Njegova smrt ponovo je otvorila ošštre rasprave u državama bivše Jugoslavije, posebno nakon izjava iz Beograda o načinu na koji bi mogao biti sahranjen.

Najava državnih i vojnih počasti izazvala reakcije

Srpski ministar pravde Nenad Vujić izjavio je nakon Mladićeve smrti da će biti poštovani protokoli koji mu pripadaju kao generalu i najavio mogućnost sahrane uz najviše državne i vojne počasti.

Ipak, u trenutku objavljivanja tih navoda nije bilo zvanične potvrde konačnog oblika sahrane. Mesto na kojem će Mladić biti sahranjen trebalo bi da odredi njegova porodica, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da će država pomoći u organizaciji ukoliko porodica odluči da se sahrana obavi u Srbiji.

Škare Ožbolt smatra da su takve najave očekivano izazvale reakcije u regionu.

„Ništa se ne bi dogodilo da se ta činjenica prihvatila kao takva, ali nije. To je izazvalo ozbiljne reakcije u celoj regiji, na prostoru bivše Jugoslavije na kojem je Ratko Mladić činio zločine. Najmanje je reagovala Evropska unija, veoma slabo, preko portparola“, rekla je.

„Evropska unija čeka da vidi šta će Srbija uraditi“

Prema njenoj oceni, evropske institucije čekaju konkretne poteze Srbije pre nego što zauzmu oštriji stav.

Škare Ožbolt je tokom razgovora otvorila i pitanje Mladićevog vojnog čina, navodeći da Srbija ima stroga pravila kada je reč o oduzimanju činova osobama osuđenim za krivična dela.

„Postavlja se pitanje zašto mu nisu oduzeti činovi. Srbija ima stroža pravila nego Hrvatska za oduzimanje činova. Ako si tamo osuđen na godinu dana, oduzima ti se čin. Mi nemamo takvo pravilo“, kazala je.

Dodala je da je Mladić bio komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, zbog čega smatra posebno problematičnom ideju da mu Srbija organizuje državni ispraćaj.

Istovremeno je naglasila da se u tom trenutku još govorilo o najavama, a ne o konačno usvojenoj odluci.

Otvorena istraga o okolnostima smrti

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove zvanično je saopštio da je Mladić preminuo tokom hospitalizacije u Hagu.

Predsednica Mehanizma, sudija Grasijela Gati Santana, naredila je sprovođenje pune interne istrage o okolnostima njegove smrti. Za vođenje postupka zadužen je sudija Ijan Bonomi.

Holandske vlasti obavile su postupke predviđene njihovim zakonima, ali su odlučile da neće pokretati krivičnu istragu niti obavljati obdukciju. Odvojena istraga Mehanizma u tom trenutku još je bila u toku, a njeni detalji nisu objavljeni.

Zbog toga još nije bilo poznato kada će telo biti predato porodici i gde će sahrana na kraju biti obavljena.

„Mladić još nije ni dopremljen i pitanje je da li će biti. Dok se istraga ne završi, neće biti doneta nikakva odluka. Možda ga neće ni poslati u Srbiju“, rekla je Škare Ožbolt.

Mehanizam je u zvaničnom saopštenju podsetio da je Mladić uhapšen 2011. godine, da je prvostepeno osuđen 2017, dok su presuda i kazna doživotnog zatvora potvrđene u žalbenom postupku 2021. godine.

Najsnažnije reakcije stigle iz Bosne i Hercegovine

Škare Ožbolt ocenila je da su na najavu državnih počasti najoštrije reagovali predstavnici Bosne i Hercegovine.

Reakcije su stigle i iz Hrvatske, posebno nakon što je predsednik Skupštine Crne Gore izrazio saučešće povodom Mladićeve smrti. Hrvatska ministarka spoljnih poslova odgovorila je da je takva poruka neprihvatljiva jer se odnosi na osobu pravosnažno osuđenu za genocid i druge najteže međunarodne zločine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da bi Srbija organizovanjem državne sahrane Ratku Mladiću ugrozila vlastiti evropski put. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da veličanje ratnih zločinaca nije u skladu sa temeljnim vrednostima Evropske unije.

„Izjave koje dolaze iz Srbije su zastrašujuće“

Govoreći o izveštavanju pojedinih srpskih medija i porukama koje su se pojavile nakon Mladićeve smrti, Škare Ožbolt ocenila je da su neke od njih veoma ozbiljne.

„Uglavnom su to provladini i prorežimski mediji, ali ako je i samo jedan deo toga tačan, onda je to zaista ozbiljno“, rekla je.

Podsetila je da je Mladiću izrečena najviša kazna koju je Haški tribunal mogao da odredi – doživotni zatvor.

Prema njenim rečima, osporavanje pravosnažne presude i javno veličanje osuđenog komandanta mogu se posmatrati i kao relativizovanje zločina za koje je proglašen krivim.

„Onaj ko negira ovu presudu i kaznu i veliča Mladića, praktično na neki način veliča genocid. Država koja odaje počast čoveku osuđenom za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti izlaže se ozbiljnim primedbama, pa i mogućim posledicama“, ocenila je.

Presuda je zasnovana na individualnoj odgovornosti

Škare Ožbolt je naglasila da je Haški tribunal sudio pojedincima, a ne čitavim narodima ili državama. Presuda Ratku Mladiću odnosi se na njegovu individualnu krivičnu odgovornost.

Ipak, smatra da bi državno veličanje osuđenog ratnog zločinca poslalo poruku koja prevazilazi privatnu sahranu i porodično opraštanje.

„Kada država počne da slavi i uz počasti ispraća takvog čoveka, onda ona preuzima i deo odgovornosti“, zaključila je.

Pitanje sahrane Ratka Mladića tako je postalo mnogo više od odluke njegove porodice. Način na koji će se vlasti Srbije prema tome postaviti pažljivo se prati u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, drugim zemljama regiona, ali i u evropskim institucijama.

Za sada je potvrđeno da je postupak Mehanizma o okolnostima smrti još u toku, dok konačna odluka o mestu i protokolu sahrane nije zvanično saopštena.