SODA BIKARBONA ZA GORUŠICU: Može brzo da pomogne, ali nije bezazlena i ne treba je uzimati svakodnevno

Soda bikarbona jedno je od sredstava koje gotovo svako ima u kući. Koristi se za pripremanje hrane i čišćenje, a mnogi je uzimaju i kada osete gorušicu, pečenje u želucu ili tegobe povezane sa viškom kiseline.

Natrijum-bikarbonat zaista može privremeno da neutralizuje želudačnu kiselinu i ublaži povremenu gorušicu. Ipak, to ne znači da je pogodan za svakoga niti da se može uzimati bez ograničenja.

Posebno moraju da budu oprezne osobe sa povišenim krvnim pritiskom, bolestima srca ili bubrega, kao i svi koji redovno koriste lekove.

Kako soda bikarbona deluje na želudačnu kiselinu?

Soda bikarbona, odnosno natrijum-bikarbonat, spada u antacide. Kada dospe u želudac, reaguje sa kiselinom i privremeno smanjuje njenu kiselost.

Zbog toga može brzo da ublaži:

  • povremenu gorušicu;
  • kiselo podrigivanje;
  • osećaj pečenja iza grudne kosti;
  • tegobe povezane sa kiselim varenjem.

Međutim, antacidi deluju samo nekoliko sati i ne otklanjaju uzrok problema. Njihova dugotrajna i redovna upotreba nije preporučljiva bez saveta lekara. (NHS)

Soda nije univerzalni lek za bol u stomaku, nadimanje, gastritis ili druge probavne smetnje. Pošto tokom reakcije sa kiselinom nastaje gas, kod nekih osoba može izazvati podrigivanje, grčeve i dodatnu nadutost.

Koju sodu treba koristiti?

Ako se natrijum-bikarbonat uzima kao antacid, najsigurnije je izabrati farmaceutski proizvod iz apoteke koji je jasno označen za oralnu upotrebu.

Ne treba koristiti proizvode namenjene isključivo čišćenju, tehničkoj ili drugoj kućnoj upotrebi. Njihov kvalitet, sastav i uputstvo nisu nužno prilagođeni uzimanju na usta.

Preparat iz apoteke ima precizno navedenu namenu, doziranje, ograničenja i upozorenja. Farmaceut takođe može da proceni da li je takav antacid odgovarajući s obzirom na druge lekove i postojeće bolesti.

Da li je pola kašičice bezbedna doza?

Često se može čuti savet da se pola kafene kašičice sode rastvori u vodi. Takvo doziranje zaista postoji na uputstvima pojedinih registrovanih preparata, ali ne treba ga smatrati univerzalnom preporukom za svaki proizvod i svaku osobu.

Prema američkoj bazi deklaracija lekova DailyMed, jedna doza određenog praškastog preparata iznosi pola kašičice, ali sadrži čak oko 716 miligrama natrijuma. Uputstvo zahteva potpuno rastvaranje u vodi i ograničava broj doza u zavisnosti od uzrasta. (DailyMed)

Zato je najvažnije:

  • koristiti samo proizvod namenjen oralnoj upotrebi;
  • pratiti tačno uputstvo sa konkretnog pakovanja;
  • dozu meriti odgovarajućom mernom kašičicom;
  • prašak potpuno rastvoriti u vodi;
  • ne uzimati veću količinu očekujući jači efekat;
  • ne uzimati sodu na prepun želudac;
  • ne koristiti je duže od dve nedelje bez saveta lekara.

MedlinePlus navodi da prašak treba potpuno rastvoriti u najmanje 120 mililitara vode i da se natrijum-bikarbonat ne koristi duže od dve nedelje bez medicinskog nadzora. Deci mlađoj od 12 godina ne treba ga davati bez odluke lekara. (MedlinePlus)

Ko ne bi trebalo da je uzima na svoju ruku?

Soda bikarbona sadrži veliku količinu natrijuma, zbog čega nije odgovarajuća za sve.

Pre upotrebe obavezno treba razgovarati sa lekarom ili farmaceutom ako imate:

  • povišen krvni pritisak;
  • srčanu slabost ili drugo ozbiljno oboljenje srca;
  • bolest bubrega;
  • bolest jetre ili cirozu;
  • ograničen unos soli;
  • nedavno krvarenje iz želuca ili creva;
  • trudnoću ili period dojenja;
  • terapiju koju svakodnevno uzimate.

Natrijum može doprineti zadržavanju tečnosti i pogoršati stanje kod pojedinih osoba sa hipertenzijom, srčanom ili bubrežnom bolešću. Upravo zato „prirodno“ ili „kućno“ ne znači automatski i bezbedno.

Soda može da utiče na dejstvo lekova

Promena kiselosti želuca može uticati na apsorpciju pojedinih lekova.

MedlinePlus savetuje razmak od najmanje dva sata između sode bikarbone i drugih lekova, dok NHS za antacide navodi razmak od dva do četiri sata, u zavisnosti od preparata.

Ako redovno koristite terapiju za pritisak, srce, štitastu žlezdu, infekcije ili neko drugo stanje, pitajte farmaceuta koliki razmak treba napraviti. Nemojte samostalno prekidati propisani lek.

Moguće neželjene reakcije

Čak i kada se uzme preporučena količina, soda može izazvati:

  • pojačanu žeđ;
  • gasove i podrigivanje;
  • grčeve u stomaku;
  • mučninu ili povraćanje;
  • osećaj nadutosti.

Upotrebu treba prekinuti i potražiti medicinski savet ako se pojave jaka glavobolja, izrazita slabost, usporeno disanje, oticanje nogu, crna ili krvava stolica, krv u mokraći ili povraćanje koje podseća na talog kafe. To nisu simptomi za dalje kućno lečenje.

Biljni čajevi nisu automatski bezbednija zamena

Kamilica, komorač, kim i drugi biljni preparati tradicionalno se koriste kod probavnih tegoba, ali njihovo dejstvo zavisi od uzroka simptoma. Dokazi za mnoge od tih primena ograničeni su, a biljke mogu izazvati neželjene reakcije ili stupiti u interakciju sa lekovima.

Nana, na primer, nekim ljudima može pomoći kod grčeva, ali kod osoba sa refluksom može izazvati ili pogoršati gorušicu. Američki NIDDK navodi mentu među čestim okidačima simptoma refluksa. (NIDDK)

Poseban oprez potreban je sa kantarionom. On može smanjiti dejstvo brojnih lekova, uključujući kontraceptivne pilule, varfarin, digoksin, pojedine statine, lekove protiv epilepsije, HIV-a i raka. U kombinaciji sa određenim antidepresivima može izazvati ozbiljne posledice povezane sa prevelikom količinom serotonina. (NCCIH)

Zato kantarion ne treba uzimati bez provere sa lekarom ili farmaceutom ako se koristi bilo kakva redovna terapija.

Šta može pomoći kod povremene gorušice?

Kod blažih i povremenih simptoma korisno je obratiti pažnju na navike koje ih pokreću. Nekim osobama pomaže da:

  • jedu manje obroke;
  • ne ležu najmanje tri sata nakon jela;
  • smanje masnu i veoma začinjenu hranu;
  • ograniče alkohol, kafu i gazirana pića;
  • izbegavaju hranu za koju primete da izaziva simptome;
  • održavaju telesnu težinu u zdravom rasponu.

Okidači nisu isti kod svih, pa nije potrebno bez razloga izbacivati veliki broj namirnica. Korisnije je pratiti kada se simptomi pojavljuju i razgovarati sa lekarom ako se često vraćaju.

Kada gorušica zahteva pregled?

Povremena gorušica najčešće nije razlog za paniku. Ipak, pregled je potreban ako se javlja gotovo svakodnevno, budi vas tokom noći ili zahteva često uzimanje antacida.

Lekaru se treba obratiti i kod:

  • otežanog ili bolnog gutanja;
  • učestalog povraćanja;
  • neobjašnjivog gubitka telesne težine;
  • crne ili krvave stolice;
  • upornog ili jakog bola u stomaku;
  • bola u grudima ili nedostatka vazduha;
  • simptoma koji se ne smanjuju posle kratkotrajne terapije.

Soda bikarbona može privremeno da ublaži povremenu gorušicu, ali nije rešenje za problem koji se stalno vraća. U takvim situacijama važno je utvrditi uzrok i dobiti terapiju prilagođenu konkretnom zdravstvenom stanju.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamenu za pregled, dijagnozu ili savet lekara i farmaceuta.