Vučić nakon posjete Zelenskog upozorio: „Nalazimo se na početku mnogo većeg rata“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da, prema njegovoj procjeni, rat u Ukrajini neće uskoro biti završen i upozorio da se Evropa nalazi na ivici mnogo šireg sukoba.

Govoreći u podkastu MD MEETS, koji vodi direktor kompanije Axel Springer Matijas Defner, Vučić je komentarisao međunarodnu situaciju nakon prve bilateralne posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu.

„Vjerujem da smo na početku većeg rata. Nadao sam se da je neko u međuvremenu nešto preduzeo kako bi došlo do mira. To se nije dogodilo i ne vjerujem da će se uskoro dogoditi, što znači da smo na ivici mnogo, mnogo većeg rata“, rekao je Vučić.

„Nisam ovdje da udovoljavam Rusiji ili Ukrajini“

Dio javnosti dolazak Zelenskog u Srbiju protumačio je kao udaljavanje Beograda od tradicionalnih odnosa sa Moskvom. Vučić je takve tvrdnje odbacio, naglašavajući da Srbija vodi vlastitu politiku.

„Nisam ovdje da udovoljavam Rusima, Ukrajincima ili bilo kome drugom, već Srbima“, poručio je.

Dodao je da ruskog predsjednika Vladimira Putina nije unaprijed obavijestio o dolasku Zelenskog.

Prema njegovim riječima, Srbija nije „marioneta nijedne druge države“ i nema obavezu da drugim zemljama unaprijed predstavlja svoju političku agendu.

Vučić je naveo i da je u posljednje vrijeme imao manje kontakata sa Putinom nego ranije.

Pohvalio sposobnost Ukrajine da se brani

Govoreći o ratu, predsjednik Srbije ocijenio je da je Ukrajina pokazala veliku sposobnost odbrane.

Posebno se osvrnuo na promjene u širem regionu i rekao da mu je ranije bilo teško zamisliti da bi Rusija mogla izgubiti dio uticaja koji je tradicionalno imala u Azerbejdžanu i Jermeniji.

Prema njegovoj procjeni, i rusko i ukrajinsko rukovodstvo nalaze se pod ogromnim pritiskom zbog dugotrajnog rata i velikih gubitaka.

„Nije lako nikome kada svakodnevno gubite desetine ili stotine vojnika“, rekao je.

„Ne vidim kraj rata prije narednog proljeća“

Vučić je iznio pesimističnu prognozu o mogućnosti skorog završetka rata.

„Ne vidim kraj rata ove godine. Ne vidim kraj rata prije narednog proljeća“, rekao je.

Kao glavni razlog naveo je činjenicu da trenutno ne vidi dovoljno prostora za kompromis između Moskve i Kijeva.

Prema njegovom mišljenju, obje strane žele da poprave vlastitu poziciju prije bilo kakvih ozbiljnijih pregovora.

„Ako analizirate današnju situaciju, vjerujem da niko ne želi mir. Svi žele da vide poraz druge strane“, ocijenio je Vučić.

Istakao je da bi upravo takav pristup mogao produžiti sukob i dodatno povećati rizik od šire eskalacije.

Pozvao na kompromisno rješenje

Predsjednik Srbije smatra da cilj međunarodne politike ne bi trebalo da bude potpuni poraz Rusije.

Podsjetio je da je Rusija nuklearna sila i upozorio da svaki pokušaj potpune vojne eskalacije nosi ogromne rizike.

„Ne znam kako se može pobijediti Rusija, jer ne vjerujem da će se to lako dogoditi. Na kraju krajeva, Rusija je nuklearna sila“, rekao je.

Prema njegovim riječima, izlaz treba tražiti kroz kompromis.

„Potrebno nam je kompromisno rješenje, a ne poraz bilo koje strane“, poručio je Vučić.

O odnosu Evrope prema Rusiji

Tokom razgovora otvoreno je i pitanje ruskih prijetnji evropskim državama.

Vučić je ocijenio da i evropske zemlje, kroz različite oblike pomoći Ukrajini, učestvuju u sukobu na način koji Moskva može doživljavati kao oblik hibridnog rata.

Kao primjere naveo je isporuke oružja Ukrajini, finansijsku pomoć Kijevu i sankcije uvedene Rusiji.

Istovremeno je naglasio da ne dovodi u pitanje osnovnu činjenicu o početku rata.

Složio se s ocjenom da Ukrajina nije započela rusku invaziju i da se, kako je rekao, „ne smiju miješati počinilac i žrtva“.

Vučićeve izjave dolaze u trenutku intenzivnih diplomatskih aktivnosti i nakon posjete Volodimira Zelenskog Beogradu, tokom koje su dvojica predsjednika razgovarala o bilateralnim odnosima, evropskim integracijama, energetici i regionalnoj saradnji.

Napomena: Tekst je zasnovan na izjavama Aleksandra Vučića prenesenim u dostavljenom materijalu. Procjene o mogućem trajanju ili širenju rata predstavljaju političke stavove i predviđanja, a ne potvrđene činjenice o budućem razvoju događaja.