Zašto su baš u OVOM MANASTIRU U ALBANIJI sahranjena čak 4 srpska kralja? Ostaci nekad značajnog hrišćanskog hrama kriju TAJNU SUŽIVOTA SRBA I ALBANACA

FOTO: PRINTSCREEN

U Albaniji i dalje postoje brojni tragovi srpske istorije, koji sveodoče o postojanju Srba i nekadašnje srpske države na tim prostorima.

Advertisement

Manastiri, tvrđave i crkve, koji se nalaze u blizini obala Jadranskog i Jonskog mora vekovima u sebi čuvaju priče o suživotu Albanaca i naših ljudi.

Jedno od takvih mesta je selo Širđ, nedaleko od Skadra, poznato po hrišćanskom manastiru posvećenom Svetim Sergiju i Vakhu, koje Srbi praznuju kao Srđevdan.

U njemu su sahranjena čak četiri srpska kralja, zbog čega je ovo veoma značajno istorijsko mesto o kom se vrlo malo zna.

Istorija i legende

Advertisement

Prema predanju, manastir u Albaniji potiče iz 6. veka, a u „Letopisu Popa Dukljanina“ zapisano je da su u njemu sahranjeni vladari iz dinastije Vojislavljević – Mihajlo, Bodin, Vladimir i Dobrosav, koji su u 11. i 12. veku gospodarili Skadrom.

Zadužbinu je obnovila kraljica Jelena Anžujska, a tragovi toga su jasno potvrđeni: na ulaznoj porti nalazio se natpis sa godinom 1290. i njenom posvetom, dok drugi natpis govori o obnovi koju je 1313. godine izvršio njen sin, kralj Uroš II Milutin, piše „Euronews.rs“.

Advertisement

Arhitektura i umetnost

Kako navodi arheolog Helidon Sokoli, reč je o zdanju u duhu bazilike, sa tri broda, dužine oko 20 i širine 16 metara. Manastir je bio ukrašen brojnim freskama, od kojih su fragmenti sačuvani i danas.

Advertisement

O crkvi je pisao i Sima Igumanov Jastrebov, naglašavajući da su freske rađene u stilu prepoznatljivom za srpske manastire, poput Dečana, Gračanice i Pećke patrijaršije.

Od nekada impresivnog manastira danas su ostali tek delovi zidova, fragmenti živopisa i natpis koji se čuva u tiranskom muzeju:

Advertisement

„Seti se, o Bože, sluškinje tvoje Helene, kraljice Srbije, Duklje, Albanije, Huma, Dalmacije i primorske pokrajine, koja je ponovo podigla ovu crkvu.“

Arheolozi ističu da savremene digitalne metode mogu rekonstruisati njegov prvobitni izgled i posetiocima približiti sliku zlatnog doba ovog manastira.

Advertisement

Ipak, vekovima unazad traje rasprava – da li je hram prvobitno bio pravoslavni ili katolički, i da li pripada albanskom ili srpskom nasleđu.

(Žena)

Advertisement
Advertisement
Advertisement