Isak Njutn je jedan od najznačajnijih naučnika na svetu, ali malo ljudi zna da je bio i jako pobožan hrišćanin i da je proučavao teologiju u želji da utvrdi kada će biti smak sveta.
Ser Isak Njutn jedna je od najvažnijih figura u istoriji nauke, pre svega zbog svojih doprinosa u fizici, matematici, optici i astronomiji.
Međutim, retko ko zna da je bio i jako pobožan hrišćanin i da je proučavao teologiju u želji da utvrdi kada će biti smak sveta, odnosno kada će se Isus Hrist ponovo pojaviti.
Proučavajući Bibliju, on je iskalkulisao da će se apokalipsa dogoditi 2060. godine, tačno 1260 godina posle osnivanja Rimskog carstva. Jedini Njutnov naslednik bio je grof od Portsmuta koji je u svom vlasništvu imao bukvalno pun kovčeg pisama i radova ovog genijalnog naučnika. Njegovi radovi su 1936. godine prešli u vlasništvo Kraljevskog koledža u Engleskoj i Orijentalne jevrejske akademije.
Istraživači su otkrili iz Njutnovih pisma koje je napisao 1704, da je kao godinu, kada će se dogoditi apokalipsa, naveo 2060. Čuveni naučnik je došao do svog apokaliptičnog zaključka nakon što je analizirao Danijelovo Jevanđelje iz Biblije, ali kako je tačno došao do otkrića ostaje misterija posle više od 300 godina.
Do tog zaključka on je došao posle detaljnog proučavanja Knjige Danijelove, poglavlja 12, stiha sedam:
,,Video sam čoveka obučenog u lan koji je bio na vodi reke kad je podigao desnu i levu ruku prema raju. Zakleo se od onoga koji živi zauvek da će on biti tamo neko vreme… A kad on dobije da rasprši moć svetih ljudi, sve će se završiti”, citat je iz Biblije kralja Džejmsa.
U svojim beleškama Njutn navodi da će „opake nacije“ biti uništene i da će se Jevreji vratiti iz zatočeništva u svoju domovinu pre kraja sveta što bi se moglo zaključiti kao osnivanje Izraela nakon II svetskog rata.
On je napisao „na ruševinama opake nacije, na kraju jecaja i svih nevolja, povratak Jevreja iz zatočeništva i zatim osnivanje rastućeg i razvijajućeg Kraljevstva.“
(Srbija Danas)