Pitali su ANDRIĆA šta je život: Odgovor NOBELOVCA oduševio je ljude – u nekoliko rečenica stala je VELIKA ISTINA

FOTO ILUSTRACIJA: WIKIPEDIA

Mudrost koju je imao Ivo Andrić čuva se u njegovim knjigama, ali i intervjuima sa čuvenim piscem. isečci razgovara sa Nobelovcem daju nam uvid u njegova razmišljanja, a 48 godina nakon smrti književnika njegove reči jako utiču na javnost.

Advertisement

Među intervjuia sa slavnim autorom nalazi se i onaj iz 1967. godine. Ivo Andrić odgovorio je tada na sledeće pitanje: “Da li je život igra, varka ili tajna koju još ne možemo otkriti?”.

Nobelovac je odgovorio: “U, to je veliko pitanje. Ja verujem da je i igra i varka i tajna, ali pre svega, ja mislim da je život bitka koju svaki čovek i svi zajedno vode na zemlji dok su živi, znate”.

Naglasio je da je to stav i filozofa pa je poručio: “….život čoveka je bitka na zemlji”.

“Bože dragi, koliko je velik ovaj čovek”, “Sjajno rečeno”, “Veliki Ivo Andrić”, “Naš Nobelovac, kako ga je lepo slušati”, “Sjajno”, komentarišu Andrićeve reči na Instagramu.

Advertisement

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели RTS Planeta – (@rts_planeta)

vo Andrić rođen je devetog oktobra 1892. u Travniku, bio je istaknuti književnik i diplomata Kraljevine Jugoslavije. Umro je13. marta 1975. godine.

Advertisement

Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1961. Nakon što mu je uručeno priznanja u Stokholmu između ostalog je rekao: “Jer, pripovedač i njegovo delo ne služe ničem ako na jedan ili na drugi način ne služe čoveku i čovečnosti”.

Andrić o kojem mnogi ne znaju ove detalje, u književnost je ušao kao autor pesamau prozi „U sumrak” i „Blaga i dobra mesečina”, koje su objavljene „Bosanskoj vili” 1911. godine.

Advertisement

Njegovo stavaralaštvo deli se u nekoliko faza, a on je o umetnosti ovako govorio: “Samo neuki, nerazumni ljudi mogu da smatraju i da je prošlost mrtva i neprolaznim zidom zauvek odvojena od sadašnjice.

Istina je, naprotiv, da je sve ono što je čovek mislio i osećao i radio neraskidivo utkao u ono što mi danas mislimo, osećamo i radimo.

Advertisement

Unositi svetlost naučne istine u događaje prošlosti, znači služiti sadašnjosti. Svrha umetnosti je u povezivanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u povezivanju „suprotnih obala života, u prostoru, u vremenu, u duhu”.

(Žena)

Advertisement
Advertisement
Advertisement