Rani znakovi autizma kod djece: Na šta roditelji mogu obratiti pažnju
Poremećaj iz spektra autizma (ASD) povezan je s razlikama u socijalnoj komunikaciji i interakciji, kao i s ograničenim ili ponavljajućim obrascima ponašanja i interesovanja. Prvi znakovi mogu se pojaviti veoma rano, ali se razlikuju od djeteta do djeteta.
Neka ponašanja mogu biti posebno uočljiva tokom svakodnevnih aktivnosti poput igre, obroka ili pripreme za spavanje. Ipak, nijedan pojedinačni znak ne znači da dijete ima autizam. Slična ponašanja mogu se pojaviti i kod djece urednog razvoja.
Teškoće pri promjeni rutine
Neka djeca teško podnose prelazak iz jedne aktivnosti u drugu. Prekid igre, odlazak na spavanje ili promjena uobičajenog redoslijeda aktivnosti mogu izazvati izraženu uznemirenost.
Kod neke djece iz spektra potreba za predvidljivošću može biti posebno izražena. Promjena rutine koja odraslima djeluje beznačajno može kod djeteta izazvati snažnu reakciju.
Izražena potreba za određenim predmetima i ritualima
Omiljena igračka, dekica ili drugi predmet mogu imati važnu ulogu u svakodnevici svakog djeteta. Međutim, kod neke djece iz spektra potreba za određenim predmetom ili ritualom može biti veoma snažna.
Dijete, na primjer, može insistirati da predmet uvijek bude na istom mjestu ili da se određena radnja pred spavanje odvija potpuno istim redoslijedom.
Senzorna osjetljivost
Kod dijela djece s autizmom prisutne su razlike u načinu na koji doživljavaju zvukove, svjetlost, dodir, mirise ili teksture.
To može biti naročito primjetno pred spavanje. Dijete može snažno reagovati na etiketu na odjeći, određenu vrstu posteljine, zvukove iz druge prostorije ili svjetlost koja ulazi kroz prozor.
Važno je naglasiti da senzorna osjetljivost sama po sebi nije znak autizma i može se javiti iz različitih razloga.
Komunikacija i kontakt očima
Tokom svakodnevnih aktivnosti roditelji mogu primijetiti kako dijete komunicira s njima i drugim ljudima. Kod neke djece s autizmom kontakt očima može biti rjeđi ili se koristiti na drugačiji način.
Pažnju treba obratiti i na druge oblike komunikacije: pokazivanje prstom, mahanje, korištenje gestova, dijeljenje interesovanja s roditeljima i reagovanje na vlastito ime.
Važniji od jednog ponašanja jeste cjelokupan obrazac razvoja i komunikacije.
Izražena selektivnost u ishrani
Izbirljivost u ishrani veoma je česta kod male djece i sama po sebi ne ukazuje na autizam.
Ipak, kod neke djece mogu biti prisutna veoma izražena ograničenja u izboru hrane povezana s teksturom, bojom, mirisom, temperaturom ili načinom serviranja. Dijete može, na primjer, odbijati hranu koja se dodiruje na tanjiru ili prihvatati samo mali broj namirnica.
Ako je izbor hrane izrazito ograničen i utiče na rast, zdravlje ili svakodnevno funkcionisanje, potrebno je razgovarati s pedijatrom.
Ponavljanje istih obrazaca
Neka djeca insistiraju da se određene aktivnosti uvijek odvijaju istim redoslijedom. Promjena može izazvati negodovanje ili snažnu uznemirenost.
Takva potreba za rutinom može biti jedna od karakteristika autizma, ali se slična ponašanja mogu javiti i kod djece koja nemaju poremećaj iz spektra autizma.
Neverbalna komunikacija
Važni rani pokazatelji razvoja nisu ograničeni samo na govor. Stručnjaci procjenjuju i način na koji dijete koristi pogled, izraze lica, gestove i druge oblike neverbalne komunikacije.
Roditelji mogu obratiti pažnju na to da li dijete:
- pokazuje šta želi;
- koristi gestove;
- reaguje kada ga pozovu po imenu;
- dijeli interesovanja s drugima;
- pokušava uključiti druge osobe u svoje aktivnosti.
Burne reakcije na prekid aktivnosti
Plakanje ili negodovanje kada je vrijeme za večeru, kupanje ili spavanje uobičajeno je kod male djece.
Međutim, ako su reakcije veoma intenzivne, učestale i povezane s gotovo svakom promjenom rutine, korisno je razgovarati s pedijatrom. Kod neke djece takve reakcije mogu biti povezane s teškoćama u prilagođavanju promjenama ili senzornim razlikama.
Način igre i simbolička igra
Još jedan aspekt koji stručnjaci procjenjuju jeste način na koji dijete koristi igračke i učestvuje u igri pretvaranja.
Na primjer, dijete može „hraniti“ lutku, pretvarati se da razgovara telefonom ili oponašati svakodnevne aktivnosti odraslih. Odsustvo ovakve igre, posebno kada se javlja zajedno s drugim razvojnim razlikama, može biti važna informacija tokom procjene razvoja.
Kada potražiti savjet stručnjaka?
Ne postoji jedan simptom koji može potvrditi autizam. Procjena se zasniva na širem sagledavanju razvoja, ponašanja, komunikacije i načina na koji dijete funkcioniše u različitim situacijama.
Ako roditelji primijete više ponašanja koja ih zabrinjavaju, mogu zapisati kada se ona javljaju, koliko često traju i u kojim situacijama. Takve informacije mogu biti korisne tokom razgovora s pedijatrom ili stručnjakom za razvoj djece.
Rana procjena je važna jer omogućava da se eventualne razvojne teškoće prepoznaju na vrijeme i da dijete dobije odgovarajuću podršku.
Istovremeno, važno je imati na umu da se svako dijete razvija svojim tempom. Jedno ponašanje samo po sebi ne znači da dijete ima autizam, niti je razlog za paniku. Ako postoji zabrinutost zbog razvoja djeteta, najbolji korak je razgovor sa zdravstvenim stručnjakom koji može sagledati cjelokupnu sliku.
