Joe Wilson uputio oštru poruku Vučiću zbog mogućih državnih počasti Ratku Mladiću

Republikanski kongresmen Joe Wilson kritikovao je predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog najava da bi pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić mogao da bude sahranjen uz državne i vojne počasti.

Wilson je na društvenoj mreži X takvu mogućnost uporedio sa hipotetičkom situacijom u kojoj bi Nemačka odavala državne počasti Adolfu Hitleru.

„Neshvatljivo je da Vučić planira da sahrani ratnog zločinca Mladića uz počasti. To je kao da Nemačka odaje državne počasti Hitleru“, napisao je Wilson.

Njegova poruka izazvala je brojne reakcije jer dolazi u trenutku kada se u Srbiji, regionu i evropskim institucijama vodi rasprava o tome na koji način bi Ratko Mladić mogao da bude sahranjen.

Wilsonova izjava objavljena je na njegovom zvaničnom nalogu na mreži X.

Najave državnih i vojnih počasti

Raspravu je pokrenula izjava ministra pravde Srbije Nenada Vujića, koji je rekao da će prilikom sahrane biti poštovani protokoli i počasti koje, prema njegovom tumačenju, pripadaju Mladiću kao generalu.

Vujić je naveo da će porodica odlučiti o mestu sahrane, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić prethodno izjavio da će država pomoći Mladićevoj porodici ukoliko odluči da sahrana bude održana u Srbiji.

Iako je Wilson svoju kritiku neposredno usmerio prema Vučiću, do trenutka objavljivanja nije bila javno potvrđena konačna odluka predsednika Srbije o organizovanju državne sahrane. Najkonkretnija najava o počastima stigla je od ministra pravde.

Ratko Mladić je preminuo u Hagu, gde je služio doživotnu kaznu zatvora. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove pravosnažno ga je osudio za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Plenković: Srbija bi sebi zatvorila vrata Evropske unije

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocenio je na marginama Bledskog strateškog foruma da bi sahrana Ratka Mladića uz najviše državne i vojne počasti ozbiljno ugrozila evropsku perspektivu Srbije.

Prema njegovim rečima, takav potez bio bi suprotan vrednostima koje se očekuju od države koja želi članstvo u Evropskoj uniji.

„To je kao da sami sebi zatvaraju vrata Evropske unije“, poručio je Plenković.

Hrvatski premijer naglasio je da, prema informacijama kojima raspolaže, konačna odluka još nije doneta. Podsetio je i na Mladićevu ulogu tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Plenkovićevu izjavu prenela je Hrvatska izvještajna novinska agencija.

Marta Kos kritikovala veličanje ratnih zločinaca

O najavama iz Srbije govorila je i evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Ona je upozorila da odavanje državnih počasti pravosnažno osuđenim ratnim zločincima nije u skladu sa temeljnim vrednostima Evropske unije.

„Veličanje ratnih zločinaca suprotno je osnovnim evropskim vrednostima i za to nema mesta ni u Evropskoj uniji ni u zemljama koje žele da joj pristupe“, izjavila je Kos.

Dodala je da će odnos institucija Srbije prema Mladićevom nasleđu biti posmatran i u kontekstu njenog evropskog puta.

Evropska komesarka podsetila je da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici i druge teške zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Reakcije širom regiona

Mogućnost organizovanja sahrane uz državne počasti izazvala je oštre reakcije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i drugim državama regiona.

Posebno su reagovala udruženja žrtava, koja smatraju da bi takva ceremonija predstavljala institucionalno veličanje čoveka pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine.

Bivša hrvatska ministarka pravde Vesna Škare Ožbolt ocenila je da bi Srbija, ukoliko bi kao država organizovala ispraćaj uz najviše počasti, preuzela i deo političke odgovornosti za poruku koja bi takvim činom bila poslata.

Ona je naglasila da je Haški tribunal utvrđivao individualnu krivičnu odgovornost, ali da državno veličanje osuđenog ratnog zločinca prevazilazi privatni odnos prema preminuloj osobi.

„Kada država počne da slavi i ispraća sa počastima takvog čoveka, onda ona preuzima i deo odgovornosti“, ocenila je Škare Ožbolt.

Pokrenuta procedura o okolnostima smrti

Nakon Mladićeve smrti, Mehanizam u Hagu pokrenuo je postupak provere okolnosti pod kojima je preminuo. Prema dostupnim informacijama, smrt je nastupila dok je služio doživotnu kaznu, a pitanje predaje posmrtnih ostataka i mesta sahrane zavisiće od odluka nadležnih institucija i porodice.

Vučić je kritikovao Haški mehanizam zbog toga što Mladiću ranije nije omogućeno da poslednje dane provede u Srbiji. Takođe je izjavio da će država pomoći porodici ako bude odlučeno da sahrana bude održana na teritoriji Srbije.

U tom trenutku nije bilo javne potvrde da je utvrđen konačan protokol sahrane niti da će ona formalno biti organizovana kao državna ceremonija.

Pitanje koje prevazilazi samu sahranu

Rasprava o načinu sahrane Ratka Mladića prevazišla je pitanje protokola i postala tema odnosa Srbije prema presudama međunarodnih sudova, žrtvama ratova i procesu regionalnog pomirenja.

Za evropske zvaničnike i predstavnike država regiona ključno pitanje nije gde će Mladić biti sahranjen, već da li će državne institucije ceremonijom poslati poruku poštovanja prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu.

Konačna odluka o mestu, terminu i počastima još nije bila zvanično predstavljena javnosti. Međutim, izjave zvaničnika već su izazvale snažne političke reakcije i ponovo otvorile pitanje odnosa prema ratnim zločinima i sudski utvrđenim činjenicama.