Dodik nakon susreta s Vučićem političke poruke o Dejtonu i položaju institucija BiH
Nakon sastanka održanog u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik oglasio se javnom porukom u kojoj je iznio niz političkih stavova o stanju u Bosni i Hercegovini. Njegove izjave ponovo su otvorile pitanja o tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, funkcionisanju državnih institucija i odnosima unutar zemlje, ali i sa susjednom Srbijom.
U svojoj objavi Dodik je naveo da je tokom razgovora upoznao Vučića sa onim što smatra ozbiljnim pritiscima na Republiku Srpsku. Posebno je naglasio da su institucije pravosuđa, prema njegovom mišljenju, postale sredstvo političkog obračuna, te da se kroz njih vrši pritisak na političke predstavnike i institucije ovog entiteta. Ovakve tvrdnje dio su dugotrajnog političkog narativa u kojem se ukazuje na, kako se navodi, narušavanje entitetskih nadležnosti.
Dodik je dalje iznio ocjenu da je Dejtonski mirovni sporazum faktički urušen i da je ustavni poredak Bosne i Hercegovine ozbiljno doveden u pitanje. Prema njegovim riječima, država ne funkcioniše kako je predviđeno, jer ne postoji spremnost svih političkih aktera da poštuju prava i poziciju Republike Srpske. On smatra da takvo stanje dovodi do slabljenja institucija i ukupne političke stabilnosti.
U tom kontekstu Dodik je poručio da Republika Srpska, prema njegovom tumačenju, ima pravo i obavezu da štiti svoje interese i interese srpskog naroda. Ovakve poruke redovno izazivaju različite reakcije u javnosti, jer se različito tumače u zavisnosti od političkog i ustavnog pristupa Bosni i Hercegovini.
Tokom sastanka, prema dostupnim informacijama, razgovarano je i o širim političkim i ekonomskim temama. Dodik je naveo da su razmatrana pitanja saradnje između Republike Srpske i Srbije, posebno u oblasti ekonomije, infrastrukture i projekata koji bi mogli dodatno povezati dvije strane. Takođe je spomenuo da je sa Vučićem podijelio utiske sa nedavnih međunarodnih susreta i razgovora koje je imao u drugim državama, te najavio nastavak diplomatskih aktivnosti.
Sa druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da su razgovori obuhvatili i položaj srpskog naroda u kontekstu savremenih geopolitičkih kretanja u Evropi i svijetu. Prema njegovim izjavama, akcenat je bio na očuvanju mira i stabilnosti, kao i na razumijevanju složenih političkih procesa koji utiču na region.
Važno je napraviti jasnu razliku između političkih ocjena i formalno pravnog okvira. Tvrdnja da je Dejtonski sporazum srušen predstavlja politički stav, a ne pravnu činjenicu. Dejtonski mirovni sporazum i dalje se u međunarodnim odnosima smatra temeljem mira i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Istovremeno, činjenica je da se već godinama vode politički i institucionalni sporovi oko njegovog tumačenja, reformi i nadležnosti različitih nivoa vlasti.
Upravo zbog toga ovakve izjave treba posmatrati u širem političkom kontekstu. One odražavaju duboke nesuglasice koje postoje unutar Bosne i Hercegovine, ali i različite poglede na budući razvoj zemlje. Bez obzira na političke poruke, formalni ustavni okvir ostaje na snazi, dok se rasprave o njegovoj primjeni i promjenama nastavljaju kroz političke i institucionalne procese.
Ovaj susret i poruke koje su uslijedile još jednom pokazuju koliko su pitanja ustavnog poretka, uloge institucija i odnosa unutar regiona osjetljiva i važna za stabilnost Bosne i Hercegovine i šireg prostora Zapadnog Balkana.
