Savremena farma traži radnike: Plata 1.750 KM, moderni uslovi i dva dana rada, dva dana odmora – zašto uprkos tome nema radne snage?
Savremene poljoprivredne farme u Bosni i Hercegovini prolaze kroz veliku transformaciju. Automatizovana izmuzišta, moderni sistemi ishrane, digitalno upravljanje procesima – sve su to elementi koji pokazuju da poljoprivreda više nije fizički iscrpljujući posao kakav je nekada bio. Ipak, uprkos napretku tehnologije i povoljnijim uslovima rada, poslodavci sve teže pronalaze kvalifikovane radnike. Jedan od najjasnijih primjera je farma Arifagić Investment iz Kozarca.
Savremena farma, ali malo radnika
Na jednoj od najmodernijih govedarskih farmi u zemlji, vlasnik Jusuf Arifagić suočava se s istim problemom kao i mnogi poljoprivrednici: nedostatkom radne snage.
Iako se radi u uređenim uslovima i uz podršku napredne tehnologije, Arifagić objašnjava da je sve teže pronaći ljude koji su spremni učiti i preuzeti odgovornost.
Trenutno su otvorena radna mjesta u izmuzištu i u štali, a farma bi odmah zaposlila najmanje tri radnika.
Radni uslovi: dva dana rada, dva slobodna
Na ovoj farmi radnici imaju organizovan raspored koji mnoge druge branše nemaju. Posao u izmuzištu podrazumijeva ritam koji omogućava više vremena za odmor i privatne obaveze.
Raspored izgleda ovako:
- rad se obavlja dva dana zaredom, zatim slijede dva slobodna dana
- jutarnja smjena traje od 6 do 13.30
- večernja smjena počinje u 18 i traje do oko 21.30
- mjesečno se radi oko 120 do 130 sati
Prosječna primanja:
- plata ne pada ispod 1.500 KM
- uz topli obrok oko 250 KM
- ukupno oko 1.750 KM
Za poslove koji više nisu fizički zahtjevni kao nekada, a izvode se uz pomoć moderne opreme, plata i uslovi su za mnoge vrlo povoljni.
Koje se znanje traži?
Iako su mnogi procesi automatizovani, određena osnovna znanja i dalje su neophodna:
- prepoznavanje opštih znakova zdravlja životinja
- razumijevanje problema poput mastitisa
- poznavanje higijenskih standarda
- osnovna briga o teladima i ishrani
Na farmi je trenutno oko 700 grla i 14 zaposlenih, pa je preciznost u radu veoma važna.
Arifagić navodi da najčešće uspijeva zaposliti radnike starije od 55 godina, jer imaju radne navike i odgovornost razvijenu u ranijim generacijama. Mladi, kaže, često izbjegavaju rad u poljoprivredi zbog predrasuda.
Širi problem: nedostatak obrazovanja i strateškog razvoja
Arifagić naglašava da problem nije samo nedostatak radnika, već i zastario obrazovni sistem koji ne prati razvoj moderne poljoprivrede. Savremena mehanizacija, digitalni sistemi i automatizovani procesi zahtijevaju obuku i prilagođene programe, kojih gotovo da nema.
Prema njegovom mišljenju, Bosne i Hercegovina ima veliki potencijal:
- mladi ljudi su obrazovani i sposobni
- zemljište je u velikom procentu pogodno za organsku proizvodnju
- postoji prostor za otvaranje velikog broja radnih mjesta
Međutim, upozorava da se potencijal ne koristi zbog dugogodišnjih loših politika i nepostojanja dugoročne strategije razvoja.
Neiskorištena prednost: nezagađeno poljoprivredno zemljište
Prema podacima kojima raspolaže Arifagić, veliki dio poljoprivrednog zemljišta u BiH nije opterećen višedecenijskom upotrebom vještačkih đubriva. To znači da bi zemlja mogla postati centar organske proizvodnje u regionu.
Ipak, neadekvatna zaštita zemljišta, nekontrolisano zagađenje i nedostatak jasne politike razvoja poljoprivrede dovode u pitanje ovu veliku prednost.
Upozorenje: stabilnost hrane mora biti prioritet
Arifagić ističe i važnost strateških rezervi hrane. U slučaju bilo kakvog poremećaja u uvozu, zemlje bez razvijene domaće proizvodnje mogle bi se suočiti s ozbiljnim problemima. Upravo zato, smatra da je domaća proizvodnja hrane pitanje dugoročne sigurnosti.
Zaključak
Ovaj primjer pokazuje da modernizacija sama po sebi nije dovoljna. Iako postoje dobri radni uslovi, konkurentne plate i savremena oprema, domaće farme i dalje teško pronalaze radnike. Razlog leži u nedostatku obrazovanja, predrasudama o poljoprivredi i nepostojanju strategije koja bi podstakla mlade da se uključe u ovaj sektor.
Ako se uloži u edukaciju, podsticaje i promociju poljoprivrednih zanimanja, Bosna i Hercegovina bi mogla iskoristiti svoj puni potencijal i postati primjer moderne i održive poljoprivrede u regionu.
