Sat sudnjeg dana na istorijskom minimumu: Zašto su naučnici sve zabrinutiji za budućnost svijeta

Naučnici iz organizacije Bulletin of the Atomic Scientists objavili su da je Sat sudnjeg dana pomjeren na 85 sekundi do ponoći, što je najbliža tačka simboličnom globalnom uništenju od kada je sat prvi put uveden 1947. godine. Ova odluka odražava ozbiljnu zabrinutost zbog kombinacije vojnih, političkih, tehnoloških i klimatskih rizika koji, prema njihovoj procjeni, prijete stabilnosti cijele planete.

Sat sudnjeg dana nije alat za predviđanje budućnosti, već simbol koji pokazuje koliko se čovječanstvo, svojim odlukama i ponašanjem, približava samouništenju. Ponoć na satu predstavlja tačku katastrofalnih posljedica po civilizaciju, a svako pomjeranje kazaljke bliže tom trenutku signal je upozorenja svjetskim liderima i javnosti.

Zašto je kazaljka pomjerena bliže ponoći

Glavni razlozi za novo pomjeranje sata odnose se na pogoršanje globalne bezbjednosne situacije. Naučnici su posebno istakli agresivnije ponašanje velikih nuklearnih sila, uključujući Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu, kao i slabljenje međunarodnih sporazuma koji su decenijama služili kao zaštita od nuklearnog sukoba.

Rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku i rastuće tenzije između nuklearno naoružanih država dodatno povećavaju rizik od eskalacije. Naučnici upozoravaju da se sve više vojnih operacija odvija u kontekstu prijetnji nuklearnim oružjem, što stvara opasnu atmosferu nesigurnosti i pogrešnih procjena.

Nuklearni sporazumi pod pritiskom

Posebnu zabrinutost izaziva stanje sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja. Jedini preostali veliki sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, New START, ističe početkom februara. Njegova budućnost je neizvjesna, a bez takvih okvira, svijet bi mogao ući u novu trku u nuklearnom naoružanju.

Dodatno nepovjerenje izazvala je odluka američke administracije da obnovi pripreme za nuklearna testiranja, prvi put nakon više od tri decenije. Iako testiranja nisu sprovedena, sama mogućnost njihovog povratka smatra se ozbiljnim korakom unazad u globalnim naporima za smanjenje nuklearnih rizika.

Umjetna inteligencija i nove prijetnje

Pored nuklearnog oružja, sve veću pažnju privlače i rizici povezani sa razvojem umjetne inteligencije. Naučnici upozoravaju na neregulisanu upotrebu naprednih tehnologija u vojnim sistemima, mogućnost njihove zloupotrebe u razvoju bioloških prijetnji, kao i na širenje dezinformacija koje potkopavaju povjerenje u institucije i nauku.

Brzina kojom se lažne informacije šire putem digitalnih platformi dodatno komplikuje globalne krize, jer otežava donošenje racionalnih i zajedničkih odluka u trenucima kada su one najpotrebnije.

Klimatske promjene kao tihi katalizator kriza

Klimatske promjene ostaju jedan od ključnih faktora dugoročne nestabilnosti. Ekstremni vremenski događaji, nestašica resursa i prisilne migracije stvaraju dodatne tenzije među državama i zajednicama. Naučnici naglašavaju da se klimatska kriza ne može posmatrati odvojeno od bezbjednosnih pitanja, jer ona pojačava postojeće sukobe i društvene nejednakosti.

Poruka iza sata sudnjeg dana

Predstavnici Bulletina ističu da Sat sudnjeg dana nije poruka bez nade, već poziv na odgovornost. Kazaljka se može pomjeriti unazad, ali samo ako dođe do ozbiljnih političkih odluka, jačanja međunarodne saradnje i obnove povjerenja među državama.

Osnivači ove organizacije, među kojima su bili i Albert Einstein i J. Robert Oppenheimer, vjerovali su da nauka ima obavezu da upozorava na opasnosti koje sama stvara. Današnje upozorenje jasno poručuje da se čovječanstvo nalazi u trenutku kada su promišljene odluke i globalna solidarnost važnije nego ikada.

Sat sudnjeg dana ne mjeri vrijeme do kraja svijeta, već mjeri našu spremnost da spriječimo najgori mogući ishod. Upravo u toj poruci leži njegova najveća vrijednost.