Najava novog ledenog vala u Evropi i kada se očekuje ozbiljan pad temperature

U posljednjih nekoliko sedmica meteorološke prognoze pokazuju da bi zima ove godine mogla imati još jedan snažan preokret, sa mogućim prodorom hladnih zračnih masa i nižim temperaturama nego što je to bilo uobičajeno do sada. Ove promjene povezane su s poremećajima u gornjim slojevima atmosfere koji utiču na kruženje zraka i mogu dovesti do prodora hladnog polarnog zraka prema sjevernoj hemisferi, uključujući Evropu i sjevernu Ameriku.

Šta meteorolozi predviđaju

Prema najnovijim prognostičkim modelima, dolazi do destabilizacije tzv. polarnog vrtloga, velike zone hladnog zraka koja se obično zadržava oko Arktika. Kada se ovaj vrtlog poremeti ili „extendira“ prema nižim geografskim širinama, hladan arktički zrak može se spustiti prema srednjoj i južnoj Evropi. Takva situacija obično donosi porast snježnih padavina, jači vjetar i nagli pad temperature.

Prognoze pokazuju da bi intenzivniji prodor hladnog zraka mogao početi krajem januara, s posebnim naglaskom na period od posljednjih dana januara pa sve do početka februara. U nekim regijama temperature bi mogle biti znatno niže od prosjeka, a moguće su i obilnije snježne padavine nego što je tipično u ovom dijelu zime.

U centralnim i istočnim dijelovima Evrope zimski uslovi mogli bi se produbiti u narednim sedmicama, uz zadržavanje hladnoće dok se smanjen utjecaj polarnog vrtloga nastavi širiti. Iako tačan datum početka izraženog ledenog vala može varirati, meteorolozi ukazuju da bi najizraženiji pomak u hladnoći mogao nastupiti krajem januara i produžiti se u prvi dio februara.

Kako polarni vrtlog utiče na vrijeme

Polarni vrtlog predstavlja veliki sistem hladnog zraka koji kruži oko polarnih područja. Kada je stabilan, on drži najhladniji zrak „zarobljenim“ visoko na sjeveru. Međutim, ako se vrtlog destabilizira ili podijeli, hladan zrak može se spustiti prema nižim geografskim širinama i donijeti nagle promjene vremena, uključujući oštre padove temperature i jače snježne padavine.

Takav poremećaj može biti uzrokovan prirodnim procesima u atmosferi, uključujući stratosfersko zagrijavanje kojim se mijenja stabilnost polarnog vrtloga. Kada se dogodi takvo zagrijavanje, zrak iz viših slojeva atmosfere spušta se prema nižim slojevima i potiče prodor hladnog zraka prema središnjim i južnim dijelovima Evrope.

Kakve vremenske prilike možemo očekivati

U periodima kada hladan zrak dopre do Evrope, temperature se mogu spustiti ispod sezonskih prosjeka, uz mogućnost mraza i snijega i u područjima koja su do tada imala relativno blage zimske uslove. Snježne padavine se mogu pojaviti i u nižim predjelima, te postati obilnije u planinskim i višim krajevima.

Takve vremenske promjene znače i praktične izazove. Niža temperatura i intenzivniji snijeg mogu uticati na saobraćaj, grijanje i svakodnevne aktivnosti ljudi. Zbog toga je korisno pratiti lokalnu prognozu i biti spreman na promjene u vremenskim uslovima.

Zaključak

Iako zima do sada nije bila izrazito oštra u mnogim dijelovima Evrope, meteorološke prognoze ukazuju na mogućnost novog prodora hladnijih zračnih masa krajem januara i početkom februara. Ove promjene povezane su s poremećajima u polarnom vrtlogu, koji mogu omogućiti prodor arktičkog zraka i donijeti niže temperature, kao i snijeg u mnogim regionima. Priprema za ovakve vremenske prilike može pomoći da se lakše odgovorimo na potencijalne izazove koje donosi zima.