Na svom vrhuncu, Jugoslavija je bila jedna od najmoćnijih država Evrope. Međutim, razni faktori uslovili su njen raspad devedesetih.
Na nama je da pokušamo da zamislimo kako bi izgledala ova velika država da nije došlo do njenog rasparčavanja. Možda upravo ovako.
Od 21 miliona stanovnika malo više od trećine bi bili Srbi, svaki peti bi bio Hrvat, dok bi Crnogorci činili 1%. Po broju stanovnika bila bi osma zemlja na starom kontinentu. BDP per capital prosečnog Jugoslovena iz 2018. godine iznosio bi 18,526 dolara.
Ta brojka je za Hrvate i Slovene manja nego što sada imaju, dok je za ostale veća. Ukupan BDP iznosio bi 191 milijardu, a po tom parametru Jugoslavija bi bila 53. u svetu. Pravoslavlje bi bilo najzastupljenije sa 43%, sledio bi katolicizam sa 27%, te islam sa 22%.
Jugoslovenska narodna armija važila je za vojnu silu na tlu Evrope. Danas bi granice države od neprijatelja branilo oko 228,000 vojnika. Poređenja radi, vojska Velike Britanije broji više od 230,000 ljudi. Za potrebe nove JNA godišnje bi se izdvajalo dve milijarde dolara.
Na Olimpijskim igrama u Riju osvojila bi osam zlatnih medalja. Što bi je svrstalo na 13. mesto najuspešnijih zemalja na OL. Država od šest republika danas bi imala dva miliona ljudi manje nego pre raspada. Većina njih je kupila karte u jednom pravcu za zemlje zapadne Evrope.